Aca3Aleksandar Radišić je momak sa Zlatibora, koji se aktivno bavio skijanjem i fudbalom, do 2005. godine kada je nakon povrede postao invalid kvadriplegičar vezan za kolica.

Nakon tri godine posle povrede svoje omiljene sportove zamenjuje stonim tenisom i ubrzo postaje reprezentativac Srbije.

Prošle godine na Evropskom prvenstvu u Italiji u ekipnom delu takmičenja sa Goranom Perlićem osvojio je bronzanu,a ove godine zlatnu medalju.

Aca2Trenutno je 30-ti na svetskoj rang listi, a prvih 12 iz njegove kategorije nastupiće 2016.godine na Paraolimpijskim igrama u Brazilu.
Radišić je uveren da će i on biti u toj ekipi.

„Ova i naredna godina su ključne za postizanje tog cilja. Sa dobrim treninzima i dosta rada uveren sam da ću osvojiti bodove na predstojećim takmičenjima i izboriti to željeno mesto i otići u Rio de Ženeiro”, kaže Radišić za Tanjug.

Aleksanadar Radišić je već pokazao da je borac koji se ne predaje, iako mu se život skroz promenio kada je postao vezan za kolica. Ona ga ne sprečavaju da, koliko je to moguće i dalje uživa u ekstremnim sportovima.

Pre dve godine izveo je tandemski padobranski skok sa visine od 3000 metara, a kupio je monoski i jedina je osoba u Srbiji koja ga vozi u Srbiji.

Ipak, stoni tenis je nešto gde se kao osoba sa invaliditetom, kaže, mnogo lakše snalazi.

„Iz ličnog iskustva znam da je baviti se ekstremnim sportovima kao osoba sa invaliditetom čist fanatizam. Zato sam ipak odabrao stoni tenis, ali pošto on nije baš zastupljen sport u Zlatiborskom okrugu imam problem nedostatka sparing partnera i trenera”, kaže Radišić.

Zbog toga primoran je da jednom mesečno odlazi na sedam dana u Novi Sad, bazu reprezentacije na trening sa trenerom Zlatkom Keserom.

Nedavno je sklopio ugovor sa stono-teniskim klubom u Požegi da tamo trenira. Zajedničke treninge sa partnerom u dublu Goranom Perlićem odrađuje u Požegi i Zrenjaninu.

Radišić je zaposlen u Turističkoj organizaciji Zlatibor, a osmislio je i projekat Zlatibor bez barijera, čijom realizacijom će ova planina postati dostupnija i osobama sa invaliditetom.

„Zlatibor je baza velikog broja sportskih ekipa koje se ovde pripremaju. Zašto ne stvoriti mogućnosti, uklanjanjem arhitektonskih barijera, da na pripreme dolaze i osobe sa invaliditetom, koje jako teško žive i imaju prepreke na svakom koraku”, ističe Radišić.

Aleksandar svoje prepreke prevazilazi uspešno. Nedavno se oženio i pred njim su pored sportskih i novi životni izazovi.

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs