Akcija “Čepom do osmeha” je nastala na inicijativu diplomirane ekološkinje i predsednice humanitarno ekološke organizacije Čepom do osmeha (Udruženje Čepom do osmeha) Vanje Petković iz Novog Sada. Vanja je tokom svojih studija saznala za primer dobre prakse Slovenije, gde je pokrenuta humanitarna akcija recikliranja čepova sa ciljem prikupljanje sredstava za pomoć deci sa invaliditetom ili sa nekom smetnjom u razvoju u obrazovno školskom procesu.

Sa željom da akciju ovakog značaja i obima pokrene u Srbiji, Vanja zajedno sa svojim saradnicama odlučuje da pokrene akciju „Čepom do osmeha“. Akcija je pokrenuta u decembru 2012. godine, kada su prvo nekolicine ljudi odlučile na ovaj korak i razumele značaj ovakvog pionirskog rada.

Prvo javno sortiranje je obavljeno u početkom maja 2014. godine, u selu Pivnice, opština Bačka Palanka. Došli su svi ljudi dobre volje i velikog srca da nam pomognu u sortiranju. Čepove smo sortirali po bojama (beli, plavi, crveni, ljubičasti, roze, crni, zlatni, srebrni, žuti, mix ( čepovi koji na sebi imaju plastike dve ili više različitih boja). Oko 2,5 tone čepova je došlo na sortiranje.

Drugo sortiranje je obavljeno početkom oktobra u Somboru. U drugom delu akcije sakupljeno je oko 4 tone čepova. Projekat sortiranja čepova u Somboru odobren je i finansiran od strane Ministarstva omladine i sporta.

Princip projektа je jednostаvаn, аli pokаzаlo se i kao efikаsаn.
Potrebno je prikupiti čvrste plastične čepove, npr. od mleka, jogurta, majoneza,ke;apa, flomastera,lekova koji imaju plastični čep,navlake za medicinske igle, sokova, vode, piva, kečapa, sredstava za kućnu i ličnu higijenu (deterdženti, paste za zube, šamponi,dezodoransi, kreme za ruke, omekšivači, balzami, tečnost za sudove…) Sаkupljene količine čepovа od plаstike se odvoze u reciklažni centar, а prikupljenа sredstvа se koriste u humаnitаrne svrhe. Konkretno ovа аkcijа je dаlа аkcenаt nа decu sа invaliditetom, da im omogućimo lаkše funkcionisаnje u svаkodnevnom životu i obrazovanju. Istovremeno postiže se i ekološki doprinos u očuvаnju životne sredine.
Kome smo pomogli do sada možete pogledati ovde.

U samoj organizaciji sakupljanja čepova po celoj Srbiji pomoć imamo od “Fructus DOO”  iz Bačke Palanke koja pri odvoženju svoje robe u povratku sakuplja naše čepove po mestima gde su naše kutije postavljene. Takođe, “BeX” kurirska služba se priključila akciji da nam bez naknade troškova dovozi čepove iz udaljenih krajeva.

Danas ovu akciju podržavaju brojne instituciji i kompanije. Svoje humano srce pokazalli su vrtići, škole, fakulteti, firme, sportski centri, pojedinci…Naročito je važno što ovakva akcija ima trostruku ulogu, a to je da se otpad reciklira, da se misli o svojoj sredini i da se razvija humanost i solidarnost kod dece i ljudi. Svaki naš korak možete pratiti i preko naše fejsbuk stranice “Čepom do osmeha”.

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs