Ukoliko želite da znate da li je vaš organizam spreman za jesenja kolebanja temperature, prehlade i navalu virusa, rešite ovaj test. Za svaki pozitivan odgovor ubeležite po jedan poen.

1. Češće od tri do četiri puta godišnje patite od respiratornih infekcija, ali bolest često prolazi bez temperature.
2. Posle svake bolesti oporavljate se sporo i teško.
3. Imate problema s težinom (gojazni ste ili mršavi).
4. Patite od alergije.
5. Dobijate herpes ili gljivične infekcije.
6. Imate loše navike: pušite, pijete alkohol svakodnevno.
7. Ne možete nijedan dan da izdržite bez slatkiša, kafe ili gaziranih napitaka.
8. Voće i povrće jedete samo povremeno.
9. Lako vas je izvesti iz takta i treba vam najmanje sat vremena da se smirite.
10. Stalno ste umorni, apatični ili razdražljivi.
11. Ne volite da se bavite sportom.
12. Na poslu sedite i ne vodite nimalo aktivan način života.
13. Partner ili bližnji vam stalno govore da hrčete.
14. Muči vas nesanica ili ružni snovi.
15. Patite od neke hronične bolesti.

REŠENJA:

OD 0 DO 1:
S vašim imunitetom je sve u redu! Vodite računa o sebi, brinete o svom zdravlju i pravilno se hranite. Samo tako nastavite. Ali ne smete da se opustite, već morate stalno da održavate svoj imunitet, naročito u prelaznim vremenskim periodima.

OD 2 DO 5:

Iako možda trenutno ne osećate da vam je imunitet oslabio, na putu ste da postanete toga svesni. Pokušajte da promenite životne navike i način ishrane jer je bolest lakše sprečiti nego lečiti.

VIŠE OD 5:
Morate ozbiljno da se pozabavite jačanjem svog imuniteta. Odmah promenite način ishrane, preduzmite sve kako biste vodili zdrav način života i konsultujte se s lekarom jer ćete verovatno zapasti u jesenju depresiju, a celu zimu će vas mučiti kijavica i respiratorne tegobe.

I za kraj, trebalo bi još jednu stvar da znate: Optimisti ređe obolevaju
Kod ljudi koji su konstantno izloženi stresu smanjuje se proizvodnja antitela i aktivnost T-limfocita, od kojih zavisi imunitet. Američki naučnici su izveli jedan eksperiment: vazdušnim putem su nastojali da zaraze virusom kijavice četiri dobrovoljca. Uspeli su da zaraze samo one koji su bili pod stresom, dok se smireniji učesnici nisu zarazili.

Izvor: Happytv

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs