Iako su se epidemiolozi nadali da će lepo vreme zaustaviti širenje virusa gripa, to se, nažalost, nije desilo, iako za sada uspevamo da izbegnemo proglašenje epidemije.

H1N1

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, od početka sezone nadzora nad gripom na teritoriji naše pokrajine ukupna stopa incidencije oboljenja sličnih gripu za teritoriju je sve do poslednje nedelje nadzora bila ispod epidemijskog praga na teritoriji Pokrajine, svih okruga i svih opština u nadzoru. Međutim, u ovoj nedelji, stopa incidencije oboljenja sličnih gripu prvi put je blago iznad epidemijskog praga.

U poslednje četiri nedelje beleži se stalni rast stope incidencije oboljenja sličnih gripu, ali i broja potvrđenih slučajeva gripa u uzorcima bolesničkog materijala, kažu u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti IZJZV. Najugroženiji su najmlađi: gotovo tokom cele sezone nadzora, najviše obolelih registrovano je u uzrastu dece stare do četiri godine.

Kao i u prethodne tri godine, u najviše potvrđenih slučajeva gripa radi se o svinjskom gripu A H1N1. Prema podacima Centra za virusologiju IZJZV, od 202 uzorka, svinjski grip potvrđen je u 40 slučajeva, dok je šest pacijenata obolelo od podtipa svinjskog gripa, virusa tipa A H3N2, a virus gripa tipa B potvrđen je kod devet pacijenata. Inače, u Srbiji je samo prošle nedelje virus gripa potvrđen kod 4.501 osobe.

Kao posledica gripa, u sezoni nadzora koja je počela u oktobru 2015. godine, na teritoriji Vojvodine umrle su dve osobe, obe stare 83 godine. Oboleli su pre oboljevanja od gripa imali teške hronične bolesti (hroničnu bubrežnu insuficijenciju, kardiovaskularne probleme, akutni respiratorni distres sindrom) , koja su mogla doprineti nepovoljnom ishodu.

Epidemiolozi očekuju da će se broj obolelih od gripa povećati u narednim danima, a pitanje da li ćemo imati epidemiju ili ne najviše zavisi od meteoroloških uslova. Nailaskom hladnijeg talasa povećavaju se šanse od širenja gripa, jer se više boravi u javnom prevozu i zatvorenim prostorijama, što pogoduje širenju klica.

U međuvremenu, u niškim bolnicama sprovodi se preporuka Instituta za javno zdravlje o ograničenju poseta bolesnicima zbog pojave gripa, a jedan pacijent Kliničkog centra u Kragujevcu preminuo je od posledica gripa. U Vojvodini su za sada posete u bolnicama i gerontološkim centrima dozvoljene, ali uz preporuke za poseban oprez i održavanje visokog nivoa higijene. Takođe, savetuje se da u takve posete idu samo zdrave osobe, i to bez poseta većih grupa.

U RUSIJI PROGLAŠENA EPIDEMIJA: Protekle nedelje u Evropi, od ukupno 43 države u nadzoru, u četiri države registrovan je srednji prag intenziteta kliničke aktivnosti virusa gripa, a u tri države (Ruska Federacija, Ukrajina i Finska) vrlo visok prag intenziteta. Slično distribuciji u našoj pokrajini, i u Evrospkom regionu, od ukupnog broja testiranih, dominantan je virus gripa tipa A H1N1, koji je dokazan u 67 posto potvrđenih uzoraka.

Izvor: ikragujevac.com

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs