Iako na listi vašeg omiljenog povrća cvekla sigurno ne zauzima visoko mesto, jedite je što češće. A kako i zašto, otkriva Mirjana Ljutić, nutricionistkinja.

CveklaKuvana ili sirova

Iako je mnogima najukusnija kuvana, nema dileme, cvekla je najzdravija ako nije termički obrađena. Termičkom obradom dužom od 15 minuta ona gubi svoje nutritivne vrednosti, a njih nije malo. Pored vitamina C sadrži redak vitamin B12, kao i gotovo sve minerale – kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor,
magnezijum, gvožđe, fluor, mangan, bakar, jod, sumpor…

Koren ili list
Svi smo navikli da se jede samo crveni deo cvekle, tj. koren. Iako je on najzdraviji, ne treba zanemariti ni zelene listove. Sadrže betakaroten, kalcijum i gvožđe, a mogu se pripremati poput blitve ili spanaća.
Nekada davno jelo se samo lišće, a koren je, zbog mogućnosti čuvanja, korišćen isključivo kao lek.

Zašto sve boji u crveno
Krv-crvenu boju cvekla dobija od pigmenata iz grupe fitonutrijenata betalaina, antioksidanata koji deluju protivupalno i detoksikujuće, a cela biljka ima i antikancerogenu moć.
Antiinflamatorno dejstvo betalaina sprečava mnoge hronične bolesti, čuva srce i krvne sudove. Cvekla je ključna za lečenje malokrvnosti kod dece i mladih jer sadrži visok procenat gvožđa, kao i folnu kiselinu koja učestvuje u sintezi crvenih krvnih zrnaca. Cvekla ponekad može da oboji
urin i stolicu u crveno, ali to ne treba da vas brine.

Da li je dobra za dijetu
Cvekla sadrži dosta šećera, a niskokalorična je (45 kcal na 100 g korena). Šećer iz cvekle organizam veoma lako apsorbuje i od njega dobija snagu i energiju. Osobe koje se pridržavaju redukovanog režima ishrane mogu bez bojazni da je sirovu konzumiraju. Snabdeće ih neophodnom energijom, a visoka koncentracija vlakana koju poseduje pospešiće pražnjenje creva.

Kako ulepšava osmeh
Cvekla sprečava demineralizaciju kostiju, ali i zuba, pa je zaslužna i za vaš lep osmeh. Prisustvo joda čini je dragocenim lekom protiv ateroskleroze i ubrzanog starenja.
Potvrđeno je da folna kiselina, kojom cvekla obiluje, stimuliše proizvodnju hormona i drugih supstanci koje utiču na nervne impulse, naše mentalno zdravlje i osećaj sreće i optimizma.

Izvor: Blic