Zimsko računanje vremena još nam toliko teško ne pada jer spavamo sat vremena duže. Ali, ponovno pomeranje kazaljki i letnje računanje, koje ove godine počinje 27. marta, stres je za naš organizam pa mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja.

Sat

Kazaljke su se pomerile u noći između subote i nedelje, sa dva na tri sata.

Prema nekim istraživanjima tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje pa i veći broj saobraćajnih nesreća jer je zbog neispavanosti koncentracija slabija. Naime, telo ima svoj ritam i naviknuto je da spava određeni broj sati, budi se u određeno vreme itd. Ako mu se to poremeti, ono to doživljava kao stres. Potrebno je nekoliko dana da se navikne na novi ritam.

Broj ljudi koji zbog srčanog udara završe u Hitnoj pomoći povećan je za oko 25 odsto u danima nakon pomeranja sata na letnje računanje vremena, a većinom se radi o ženskim pacijentima, zaključili su inostrani stručnjaci. Oni koji znaju da pate od srčanih problema trebalo bi tih dana posebno da pripaze šta piju i jedu i smanje telesnu aktivnost, odnosno izbegavaju napore.

Pre dve godine Vladimir Putin je odlučio da kazaljke zauvek ostanu na zimskom računanju vremena. Objasnio je kako promena sata dva puta u godini štetno utiče na bioritam ljudi, ali i krava.

Izvor: B92

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs