Najvažnija namirnica u arapskom svetu. Pomažu kod anemije, hipertenzije, povišenog holesterola, dijareje, čak i karcinoma

Urma

Najvažnija namirnica u ishrani arapskog sveta je urma ili datula. Toliko je važna, da je zovu “hleb pustinje”, a u drevnoj Grčkoj je poznata i kao “voće bogova”. Raste u pustinjskim oazama, na ženskim palmama, u ogromnim grozdovima. Jedina je biljka u Sahari, koja čoveku može da pomogne da preživi. Palme cvetaju u martu, kada se vrši oprašivanje neophodno za stvaranje plodova. Prenos polenovog praha sa muških palmi u ženske cvetove obavljaju specijalno obučene osobe i to je jedini način oprašivanja.

U zdravstvenom i nutritivnom smislu, urme smatraju najzdravijim voćem na planeti. Lako se vare, a dugo čuvaju sitost. Prava su riznica vitamina, odlične za decu i odrasle. Bogat su izvor prirodnih vlakana, koji su neophodni za dobar rad creva. Prirodni šećer koji urme poseduju u zavidnim količinama, savršena je alternativa običnom šećeru. Ovo voće je i izuzetno delotvorno u lečenju anemija, hipertenzije, holesterola i drugih bolesti, čak i raka.

Anemične osobe bi trebalo da ih jedu što više, jer su odličan izvor gvožđa, posebno se preporučuju deci u pubertetu i trudnicama. Osim toga, snižavaju holesterol i jačaju srce. Lek se pravi tako što se tokom noći urme sa semenkama potope u vodu. Ujutru se koštice sklone, a mesnati deo urme samelje u blenderu zajedno sa vodom u kojoj su prenoćile. Uzima se nekoliko puta tokom dana za jačanje srca.

Odlične su i za vid, jer sadrže lutein i zeaksantin. Oni su posebno važni za zdravlje mrežice i makule oka, zbog čega ih nazivaju “vitamini za oči”. Ova dva sastojka mogu sprečiti oštećenje makule, koje se javlja u starosti.

Zaustavljaju i dijareju, jer su bogate kalijumom. Redovnim konzumiranjem regulišu rad creva. Pomažu da se hrana brže i lakše svari, a višak što pre izbaci iz organizma. Laksativ od urmi za stimulisanje lenjih creva sprema se tako što se uveče u hladnu vodu potopi nekoliko plodova. Tokom noći puštaju sok, koji se ujutru popije na prazan stomak.

Kada se jedu u umerenoj količini, brzo zasite, tako da su dobre za mršavljenje. Ali, ako se preteruje, brzo dolazi do gojaznosti jer kilogram ovog voća sadrži gotovo 3.000 kalorija.

izvor: novosti

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs