Jeziva dva dana tokom kojih su se u reci udavila četiri dečaka još su strašnija zbog činjenice da se svake godine broj utopljenika povećava.
Sezona kupanja nije ni počela a već je, nažalost, odnela četiri mlada života. Stradali su tinejdžeri koji su u vodu ušli sa drugarima i bez pratnje roditelja.
Kupanje samo u obeleženim zonama
Iz uprave beogradske Ade Ciganlije apelovali su na posetioce Savskog jezera da se kupaju samo u obeleženim zonama.
– Apelujemo na kupače da se kupaju u zonama obeleženim plažnom ogradom i u terminu kada kupalište radi, od 10 do 19 sati. Takođe, da ne preplivavaju Savsko jezero i da se ne kupaju u zonama gde stoje jasno obeležene table da u vodu ulaze na svoju odgovornost – rekla je portparolka Maja Pavlović.
Komandant Ronilačke jedinice Žandarmerije Aleksandar Kikoš ukazao je na to da se broj utopljenika svake godine povećava i da je sve više dece koja na taj način stradaju. Kikoš je rekao da su ronioci Žandarmerije 2015. godine imali duplo više intervencija u odnosu na prethodnu sezonu.
– Svake godine se povećava broj utopljenika, a nažalost, sve je više dece koja izgube život na takav način – rekao je Kikoš.
Kikoš je apelovao na roditelje da više obrate pažnju na decu tokom kupanja, da paze na njih neprekidno dok su u vodi, da ne idu na neuređena kupališta i da to ne dozvoljavaju svojoj deci.
Najveći problem je što kupači u Srbiji nemaju osnovnu kulturu ponašanja, pa ulaze u vodu pijani, kupaju se na divljim plažama ili bez nadzora.
– U vodi stalno vrebaju opasnosti od virova, trave, grčeva. Zbog toga bi svako morao realno da proceni svoje sposobnosti, da li je plivač ili ne, odnosno poluplivač i da se u skladu s tim ponaša na kupalištu. Nažalost, sve više roditelja pušta decu samu sa drugarima na kupanje, ali i kada idu sa njima, često ih ne nadziru. Dešava se i da ih izgube u vodi, pa ne mogu da ih nađu, što je nedopustivo, naročito za uzrast od 8 do 15 godina – ističe Vladimir Grujić, predsednik Udruženja spasilaca na vodi.
Nada Macura: Potrebno je više besplatnih kurseva
U vodi najčešće stradaju deca neplivači, a često ih je sramota da priznaju drugarima da ne znaju da plivaju.
– Priznanje nije kukavičluk. Zato bi trebalo da imamo što više besplatnih kurseva za mlade neplivače. Moramo posvetiti znatno veću pažnju neplivačima, a u tome ključnu ulogu imaju roditelji koji u svakom trenutku treba da znaju gde im se nalazi dete, naročito kada ide na kupanje – naglašava Dr Nada Macura iz beogradske Hitne pomoći.
Renato Grbić, alas koji je na Dunavu spasao možda i više života od rečnih policajaca i ronilačkih službi, naglašava da su u ovom periodu reke naročito opasne.
– Recimo, Dunav je u ovom periodu izuzetno jak zbog obilnih kiša, pa je voda visoka i mutna, nosi grane i panjeve. Ja, koji sam ceo život na reci, ne bih se usudio da uđem sada u vodu. Neka svakome bude jasno da na vodi nema hrabrih. Zato su mi nejasni roditelji koji tako puštaju decu samu da se kupaju – kaže Grbić.
Izvor: Blic