Magazin Biznis insajder predstavlja neke od uobičajenih svakodnevnih navika koje uzimamo zdravo za gotovo, a koje bi mogle da naruše naše zdravlje. Prema mišljenju medicinskih stručnjaka, pravite veliku grešku ako…

1. Izbegavate gluten

Istraživanja su pokazala da je samo 1 odsto Amerikanaca osetljivo na gluten, odnosno da ima celijakiju, što znači da je za preostali deo stanovništva ovaj protein savršeno bezbedan. Ako ste odučili da ga bez potrebe eliminišete iz ishrane, trebalo da bi da znate da, svaki put kada ukinete neku važnu grupu namirnica, nanosite štetu svom organizmu jer mu zakidate preko potrebne nutrijente.

2. Konzumirate bademovo mleko umesto kravljeg

Uprkos tome što su bademi bogati proteinima, čaša bademovog mleka skoro uopšte ne sadrži proteine. Štaviše, morali biste da popijete šest čaša mleka da biste uneli onoliko proteina koliko sadrži pola šoljice badema.

3. Postite na sokovima (Juicing)

Ako ste odlučili da danima ispijate samo sveže ceđene sokove, trebalo bi da znate da se ceđenjem odstranjuju biljna vlakna, koja su preko potrebna za osećaj sitosti. Štaviše, prekomerna količina šećera može da prourokuje napade gladi, nagle promene raspoloženja i iscrpljenost.

4. Uzimate velike količine vitamina C kada ste bolesni

Mala količina dodatnog vitamina C imaće pozitivno dejstvo na imunološki sistem, a gornja granica iznosi 2.000 miligrama. Ako ste uneli više od toga, mogu se pojaviti mučnina, dijareja, povraćanje, gorušica, glavobolja i drugi propratni efekti.

5. Izbegavate žumanca

Tačno je da jaja sadrže holesterol, ali nekoliko jaja nedeljno (najviše sedam) zaista neće značajno uticati na povećanje vašeg nivoa holesterola u krvi.

6. Jedete samo namirnice sa niskim sadržajem masnoća

Istraživanja su pokazala da ova vrsta namirnica ne smanjuje rizik od pojave raka dojke, kolorektalnog kancera ili srčanih bolesti, i ne utiče na smanjenje telesne težine. Štaviše, namirnicama kojima je odstranjena masnoća najčešće se dodaju šećeri, boje i zgušnjivači kako bi zadržale poznati ukus i teksturu.

Izvor: B92

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs