Klinički centar u Kragujevcu, uz podršku Ministarstva zdravlja, više od godinu dana sarađuje sa vodećim španskim ortopedima. Do sada je, uz učešće i naših lekara, obavljen veći broj najkomplikovanijih operacija kičme. Naši pacijenti, među kojima i mnogo dece, po najsavremenijim svetskim procedurama, sada mogu da se leče o trošku države.

Jedan od najboljih dečjih spinalnih ortpeda, Norberto Ventura, ponovo je u Kragujevcu. Lekar je na Univerzitetskoj klinici u Barseloni, u kojoj se odnedavno leči četvorogodišnji Dušan Todorović.

Na poziv našeg proslavljenog rukometaša, Dragana Škrbića, i resornog ministarstva, pomogao je oko prijema dečaka u bolnicu.

„Pozvao me je Dagan Škrbić, da pomognem, da se mali Dušan smesti na kliniku u Barseloni. Otišao sam u bolnicu, razgovarao sa kolegama, pa je odmah primljen, hospitalizovan i započeto je lečenje“, objašnjava Norberto Ventura sa Univerzitetske klinike „Sent Džon de Deu“ u Barseloni.

Doktor Ventra, jedan je od španskih ortopeda koji u Kliničkom centru u Kragujevcu, besplatno operišu pacijente s najtežim deformitetima kičme. Pre tri meseca Anđeli Stanišić uradio je halotrakciju.

„Ugojila sam se tri kile, toliko nisam imala već deset godina, bolje dišem, život mi je mnogo bolji sad“, ističe Anđela Stanišić.

„Ovo je dalo stvarno izvanredne rezultate. I krv joj je bolja, i protok vazduha, sve, sve je odlično“, dodaje Anđelina majka Marija Stanišić.

Na pregledu mališani iz cele Srbije. Doktor Ventura, u saradnji sa kolegama iz Kragujevca, do kraja sedmice, uradiće pet operacija.

„Bili smo u Novom sadu kod našeg doktora, čuli smo za doktora Venturu koji dolazi ovde i, po nekoj preporuci, onda smo došli da vidimo. Nadamo se najboljem“, kaže Dejan Ugrica iz Sombora.

Ovo je već šesti put da španski ortopedi u Kragujevcu obavljaju zahvate zbog kojih su naši građani do sada upućivani u inostranstvo. Klinički centar tako postaje nacionalna referentna ustanova za lečenje deformiteta kičmenog stuba.

Izvor: RTS

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs