Služba kućnog lečenja Doma zdravlja Kragujevac danas je obeležila 25 godina postojanja. Obeležavanju godišnjice, pored lekara, medicinskih sestara i tehničara, u ime Grada Kragujevca prisustvovala je dr Gordana Damnjanović, pomoćnica gradonačelnika za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ljudska i manjinska prava.

Pre 25 godina bila sam deo Doma zdravlja Kragujevac. Danas, uz edukovan kadar, potpuno obnovljen vozni park i sa reprezentativnom opremom, Služba kućnog lečenja Doma zdravlja Kragujevac obeležava 25 godina postojanja, koja je ponos Kragujevca i lider u oblasti primarne zdravstvene zaštite, istakla je dr Gordana Damnjanović. Služba kućnog lečenja jedna je od najvažnijih službi našeg zdravstvenog sistema i retko koja porodica nije imala potrebu za radom ove službe. Iako nije ekvivalent službi palijative, pruža izuzetnu podršku porodicama koje imaju teško pokretne, nepokretne pacijente i pacijente u terminalnoj fazi bolesti. Ova služba zahteva znanje, empatiju, humanost i izuzetni kadar, što Dom zdravlja Kragujevac danas ima. Inovatori u pogledu ideja su deo jednog velikog partnerskog projekta Grada i Centra za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja Ljubica“ koji je vezan za integrisanu pomoć i negu u kući, rekla je dr Damnjanović i dodala da će Grad i u budućnosti podržati Službu kućnog lečenja.

Direktor Doma zdravlja Kragujevac Vasilije Antić istakao je da je tokom proteklih 25 godina Služba kućnog lečenja značajno napredovala. U saradnji sa Gradskom upravom i Centrom „Kneginja Ljubica“ planiramo da u budućnosti unapredimo integrisanu zdravstvenu zaštitu, odnosno pružanje pomoći u kućnim uslovima, sa akcentom na rehabilitaciju i palijativno zbrinjavanje pacijenata koji boluju od raka. Naš cilj je da im u kućnim uslovima obezbedimo kvalitetnu negu, što podrazumeva ublažavanje bolova. Služba kućnog lečenja predstavlja „bolnicu na točkovima“ koja svake godine obiđe preko 5.000 pacijenata. Tokom 25 godina rada, pokrili smo praktično celu teritoriju Kragujevca, rekao je Antić naglasivši da ekipe svakodnevno pređu preko 1.000 km, tehničari imaju više od 240 terena a lekari 50 terena, pokrivajući gradska i seoska područja.

Služba kućnog lečenja trenutno ima 36 zaposlenih, uključujući 30 medicinskih tehničara i sestara i 6 lekara, koji dnevno obavljaju do 10 pregleda na teritoriji Kragujevca, kazao je dr Ivan Raca, načelnik Službe kućnog lečenja naglasivši da se zaposleni trude da svakom pacijentu budu na usluzi u svakom momentu, što zahteva značajnu posvećenost i napor na terenu.

Kao zahvalnost za dugogodišnji rad i posvećenost, zaposlenim pojedincima su uručene zahvalnice.

Izvor: www.grad kragujevac.rs

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs