Udruženje „Fond dijaspora za maticu“ u subotu je, u sali Parohijskog doma Spomen hrama Svetog Save na Vračaru, održalo 26. redovnu sednicu kojoj je, na poziv Fonda, u ime grada Kragujevca prisustvovala dr Gordana Damnjanović, pomoćnica gradonačelnika za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ljudska i manjinska prava.

Skupština Fonda je, imajući u vidu višegodišnji doprinos Udruženja „Ana Antonijević“ koje okuplja porodice dece sa cerebralnom i dečijom paralizom, donela odluku da podrži ideju o osnivanju i izgradnji multifunkconalnog objekta u Kragujevcu za potrebe dnevnog boravka, povremenog ili trajnog smeštaja obolele dece, naročito kada izostane podrška biološke porodice, izjavila je Damnjanović.

Udruženje koje vodi Božidarka Antonijević, a ime je dobilo po njenoj rano preminuloj ćerki, svojim aktivnostima i inicijativama značajna je podrška lokalnoj zajednici jer porodice koje se na dnevnom nivou sreću sa brojnim poteškoćama, i fizičkim i psihičkim, nisu same i vaninstitucionalno znaju i imaju kome da se obrate. Zahvalivši Udruženju na predanosti i humanosti, Damnjanović se u ime grada Kragujevca posebno zahvalila Fondu dijaspora za maticu na dosadašnjoj podršci ovom udruženju, a koja će sledeće godine biti krunisana izgradnjom objekta. Uz obećanje da će grad Kragujevac obezbediti lokaciju za njegovu izgradnju, ona je poručila da će lokalna samouprava i dalje biti posvećena radu na unapređenju uslova i ispunjavanju potreba osoba sa invaliditetom i udruženja koja okupljaju porodice i decu obolelu od retkih bolesti.

 

Fond dijaspora za maticu je dobrovoljno, humanitarno udruženje, osnovano 1999. godine, od dobrovoljnih priloga srpskog rasejanja i inostranih prijatelja našeg naroda. Sredstvima Fonda je od tada izgrađeno mnogo kapitalnih infrastrukturnih objekata i pružena humanitarna pomoć porodicama izbeglica i raseljenih lica, posebno Srbima u pokrajini Kosovo i Metohija. Fond pomaže i pojedina udruženja koja se staraju o materijalno i socijalno ugroženim grupama, posebno o deci sa smetnjama u razvoju. Jedno od takvih udruženja je i Društvo za cerebralnu i dečiju paralizu „Ana Antonijević” iz Kragujevca kome je Fond u proteklih deset godina redovno obezbeđivao sredstva za nabavku novogdišnjih paketića za decu, o kojima se Društvo stara.

 

 

Izvor: www.grad kragujevac.rs

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs