Udruženje sunarodnika i prijatelja Rusije „Svet“ iz Kragujevca je dobrovoljno, nevladino, nestranačko i nepolitičko udruženje osnovano radi uspostavljanja saradnje između srpskog i ruskog naroda u Srbiji i inostranstvu. Osnovni cilj udruženja je međusobno upoznavanje dva naroda putem saradnje u oblasti kulture, nauke, umetnosti i sporta, organizacijom umetničkih skupova i raznovrsnih manifestacija uzajamnosti.Udruženje je osnovano 2016 godine i godinu dana postojalo kao filijala udruženja „Sveslavica“ iz Kruševca, a samostalno poslovanje započelo je 2017 godine. U decembru 2017 u organizaciji udruženja „Svet“ održan „Novogodišnji Sajam Rusko-Srpskog bratstva“, a 2018 udruženje je učestvovalo u organizaciji marša „Besmrtni Puk“ održanog 9 Maja u Kragujevcu. Udruženje broji 30 članova a predsednik udruženja je Natalija Zavirohina.
Ideju o manifestaciji „Maslenica-Bele Poklade“ udruženje je predložilo Gradskoj Turističkoj Organizaciji Kragujevca, i u saradnji sa njima a uz podržku Grada Kragujevca ova manifestacija biće održana po prvi put u Kragujevcu. Uz podržku brojnih udruženja i kulturno umetničkih organizacija kao i SC „Rapid Božović Kg“ praznik će se obeležiti u prostorijama SC „Park“ u Balon Sali, 9 marta 2019 godine sa početkom u 12 časova.
Glavnim ciljem manifestacije javlja se obnova i ujedinjenje tradicija i običaja dva pravoslavna praznika „Ruska Maslenica i „Srpske Bele Poklade“. Ideja je da ova manifestacija postane tradicionalni praznik dve kulture u Kragujevcu.
„Maslenica“ je stari slovenski praznik kojim se ispraća zima a dočekuje se proleće. 4 marta 2019 godine u Rusiji počinje „Maslenićna nedelja“ i slavi se cele nedelje sve do početka Uskršnjeg Posta i obeležava se u svim gradovima u znaku sveopšteg veselja. Organizuju se brojne zabave, koncerti, sajmovi i tradicionalne igre i takmičanja za decu i odrasle na ulicama i trgovima širom Rusije. Tokom nedelje maslenice meso je već zabranjeno pravoslavnim hrišćanima a dozvoljeni su jaja,sir, mleko i drugi mlečni proizvodi, pa je po maslacu „Maslenica“ dobila ime.
Svaki dan „Maslenice“ ima svoje značenje: ponedeljak je „dan susreta“, utorak-„dan razigravanja“, sreda je „dan gurmana“, četvrtak je dan „razbibrige“, petak-„taštine večere“, subota-„zaovine posela“ a završni dan nedelje je „dan opraštanja i pomirenja“, kada se od bližnjih traži oproštaj za sve moguće uvrede.
Simbolom „Maslenice“ se smatra palačinka jer svojim oblikom i bojom podseća na sunce, a glavnim ciljem praznovanja smatralo se buđenje prirode i prizivanje sunca. Palačinke se jedu tokom cele nedelje praznovanja i služe se sa ikrom, smetanom(pavlakom), medom, slatkim i džemovima i uz njih se ispija mleko ili čaj. Jesti palačinke na maslenicu u Staroj Rusiji smatralo se važnim ritualom, sa svakim zalogajem unosila se energija sunca. Još jednim simbolom praznika se smatra lutka od slame obučena u ženske haljine i ona predstavlja „zimu“ koju treba ispratiti do sledeće godine. Oko nje se igralo, pevalo i vodilo se kolo(Horovod), a posle lutku su spaljivali i mladi momci i devojke preskakli vatru što se smatralo finalnim obredom praznika jer verovalo se da taj ritual donosi zdravlje i napredak.
Bele Poklade je stari srpski praznik koji se obeležava na kraju Siropusne nedelje-poslednje pripremne nedelje pre početka Uskršnjeg Posta, u toku koje se ne jede meso, ali je dozvoljena upotreba jaja, mleka i mlečnih proizvoda. Tokom cele nedelje ljudi su se veselili i družili, igrala se kola i vezivali su se ljuljaške, jer tokom posta nije bilo dozvoljeno da se priređuju veselja. Bele poklade su najsvečanije i najrasprotranjenije poklade u toku godine. Bele Poklade se zovu još „Proštene“ jer tog dana svi opraštaju jedni drugima svađe i uvrede. Ovaj običaj je važan deo priprema za Vaskršnji post i doprinosi osnaživanju porodice. Važnim delom praznika se smatralo paljenje vatre kaja bi pomogla iznemoglom suncu da povrati snagu i pokrene novi život. Oko vatre se igralo kolo, pevale se pesme, a momci se takmičili u preskakanju vatre. Pohodi po ulicama takozvani „komendije“ kada se svi maskiraju u pripremljene maske od papira, koje nakite zubima od pasulja ili kukuruza i brkovima od vune su neizostavni deo obreda na Bele Poklade. Važnim obrednim jelom na Bele Poklade smatra se jaje koje je kao simbol života i tokom večeri svi ukućani morali su jesti barena jaja a i poklanjala se jaja susedima i rođacima.