Pre samo tri meseca Julijan Bogdanović, devetnaestogodišnji košarkaš iz Kragujevca razmišljao je gde će nastaviti svoju karijeru, nakon dvogodišnjeg angažovanja u češkom košarkaškom klubu „Brno“. U preporukama srpskih i čeških trenera moglo se videti: „ vredan, pošten, ambiciozan, veoma talentovan igrač koji obećava“. Tada ni slutio nije da će mu znanje tri strana jezika više poslužiti u bolnicama, nego u klubovima u kojima se nadao da će zaigrati, jer se evo, već dva meseca bori za povratak vida.

Došavši u svoj rodni grad Kragujevac, krajem oktobra, Julijan Bogdanović bio je žrtva fizičkog napada grupe obesnih mladića iz naselja Bagremar, pri čemu je zadobio teške povrede desnog oka da je na tom oku ostao potpuno slep. Te večeri ovi mladići su obarali kontejnere u centru grada, a onda iz dosade napali Julijanovog druga. Julijan je skočio da pomogne drugu i epilog je poznat.

U decembru je imao prvu operaciju na VMA, nakon koje je konstatovano da je neophodna hitna druga operacija na klinici u Belgiji čuvenoj po uspešnom rešavanju oftamoloških problema, gde se Julijan trenutno i nalazi s majkom.

Prva operacija prošla je dobro i, prema rečima Slađana Bogdanovića, Julijanovog oca, njemu je na ovom oku vraćen periferni vid, to jest ponovo razlikuje svetlost od tame.

Na žalost, ovo je tek početak lečenja. Iz beleške koja se ovih dana može naći na fejsbuku ,saznaje se da je Julijan zatražio pomoć svojih prijatelja i saigrača, a preko njih ovaj apel stigao je i u medije.

„Živim sa roditeljima, starijim bratom i mlađom sestrom. Roditelji nisu u situaciji da mi priušte po 6.000€ za troškove svake operacije (ona košta 3.700 evra plus troškovi boravka 400€/dan, prevoz za mene i majku 600€, smeštaj 5 dana po 60€ (ukupno smeštaj 600€)) .

Moji roditelji su rešili da prodaju našu porodičnu kuću, ali za ovako kratak rok ,to jednostavno nije ni teoretski moguće.

Molim Vas da mi shodno Vašim mogućnostima pomognete donacijom da sakupim novac koji mi je potreban za ove operacije. (Planirane su 4 operacije.)

Ne mogu a da Vam ne saopštim da mi je velika želja da mi se vid vrati u što je moguće boljem stanju, i da bih voleo da nastavim da gradim, nadam se uspešnu karijeru kao košarkaš, ali sam u tome ometen ovim nemilim događajem.“

I dok je nasilje van sportskih i oko sportskih terena u Srbiji u porastu, izlazak na teren i dalje zahteva godine treniranja, odricanja i znoja. Uz sportiste smo se radovali, plakali i bili ponosni čak i onda kada su nas svi otpisivali.

Sa željom da ne otpišemo ovu mladu nadu i svakako ambasadora mlade generacije sportista u Evropi, molimo vas da se pridružite Julijanovom pozivu i da svi koji su u mogućnosti doniraju novčana sredstva na žiro-račun otvoren u Komercijalnoj banci:

205-9011004199744-42 (Dinarski račun na ime Julijan Bogdanović)

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs