marko2
Kad stanodavci u Beogradu ne žele da vam izdaju prostor samo zato što ste osoba sa invaliditetom, sposobna za samostalan život, počnete da se pitate kakvu budućnost s takvim nedostatkom možete da očekujete.
Slepi student
Marku je, kao apsolventu, isteklo pravo na korišćenje studentskog doma, Foto: M. Ilić
Upravo to se dogodilo Marku M. (26), koji je prinuđen da traži novo mesto za stanovanje, jer mu je, kao apsolventu, isteklo pravo na korišćenje studentskog doma.

– Do decembra moram da se iselim iz Studenjaka, pa sam trenutno u potrazi za sobom koju mogu da zakupim, jer nemam sredstava za iznajmljivanje stana. Do sad sam kontaktirao desetak stanodavaca i svi su me odbili, s izgovorom da izdavanje stana slepoj osobi “nije dobro za njih”. Kad bih izostavio da pomenem svoje stanje u razgovoru telefonom, prihvatili bi me za stanara, ali čim bih se sa stanodavcem susreo uživo, odustali bi od nagodbe – priča Marko, koji je rođen sa praktičnim slepilom, zbog kojeg samo može da raspoznaje svetlost od tame.

Slepi student
Kao brucoš Marko je stanovao u garsonjeri u Zemunu, da bi se kasnije preselio u Studentski grad na Novom Beogradu, Foto: M. Ilić
Bez obzira na svoj invaliditet, Marko od početka studija na Filološkom fakultetu u Beogradu živi samostalan život. Kao brucoš je stanovao u garsonjeri u Zemunu, da bi se kasnije preselio u Studentski grad na Novom Beogradu, gde je ponekad delio sobu sa cimerima. Samostalan život planira i da nastavi.


Nema posla za slepe osobe

U Markovoj želji da vodi normalan život sprečava ga i to što, kao osoba sa invaliditetom, teško može da nađe posao.

– Iako zakon nalaže da svaka firma i institucija mora da ima određeni broj zaposlenih osoba sa invaliditetom, mislim da je taj broj kod nas sveden na oko 0,5 odsto. U doba kad je tehnologija napredovala do mere kad slepe osobe mogu da rade bilo koji kancelarijski posao bez problema, to je sramotno – kaže Marko.


marko3

– Stanodavci ne veruju kad im kažem da sam potpuno sposoban da živim sam, ubeđeni su da stan mora da se osposobi za potrebe slepe osobe. Moja soba u studentskom domu je ista kao i kod drugih studenata i u njoj funkcionišem normalno. Od cimera retko kad tražim pomoć, samo ih zamolim da ne pomeraju nameštaj previše često – govori uz osmeh ovaj pozitivni momak.

Kako kaže, pomoć mu je najčešće potrebna pri prelasku ulice i pri kupovini u velikim supermarketima, kad se ne ustručava da zatraži pomoć.

– Nikad mi se nije dogodilo da je neko odbio da mi pomogne ili iskoristio moje stanje da me prevari. Čak su mi jedanput dva migranta iz Avganistana pomogla da pređem ulicu kod autobuske stanice. Inače, uvek sam idem u teretanu, na bazen ili u šetnju, jer, osim ličnih ograničenja, ne dozvoljavam da me slepilo spreči da živim normalan život – objašnjava Marko.

Slepi student
Marka su odbili svi stanodavci koje je kontaktirao, Foto: M. Ilić
Prema njegovom mišljenju, najvažnije je da se slepa osoba integriše u “normalnu” sredinu, jer je jedino tako drugi ljudi neće gledati kao nesposobnu. Žalosno je samo što izdavači stanova i soba u Beogradu ne dele njegovo mišljenje.

Izvpor: 24 sata

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs