Cujte i pocujte!

Sledi originalni tekst kopiran sa web strane:

Izum ove studentkinje promeniće svet slepih ljudi zauvek!

Nevena Aranđelović, studentkinja treće godine Mašinskog fakulteta osmislila
je uređaj koji će najviše pomoći slepima i slabovidima, ali i ljudima bez
sličnih poteškoća.

Možete li da zamislite da hodate ulicom, a da poruke na telefonu kucate
tapkanjem prstiju o butinu? Da ne morate da zastanete svaki put kad želite
nekome da odgovorite na SMS? Ili, na primer vozite automobil.

Sa prijateljima se dopisujete tako što lupkate prstima o volan. Pritom, ne
ugrožavate svoju i bezbednost drugih učesnika u saobraćaju.

Ako ste mislili da je to nemoguće, prevarili ste se!

Naime, Nevena je osmislila uređaj kojim, pomoću tri senzora koji se zakače
za prste, možete da kucate poruke na telefonu, a da ga pritom ne držite u
ruci!

Jedino što morate da naučite kako biste koristili ovaj sistem je Morzeova
azbuka.

Na ideju o uređaju koji bi mogao da postane planetarno poznat došla je
sasvim slučajno.

“Jednostavno mi je palo na pamet. Bila sam na putu i iz dosade sam počela
da učim Morzeovu azbuku”

“Na jednom predavanju smo učili o vrstama senzora i o tome kako se
akcelerometri koriste da zabeleže kada nešto naglo stane. Primer za to je
vazdušni jastuk koji se otvara kada auto naglo zakoči.”

“Tako sam došla na ideju pisanja Morzeovom azbukom, i to lupkanjem prstiju
o sto. Kako prst lupnem o sto, on zabeleži slovo”, priča studentkinja.

Nevena nam je pokazala kako funcioniše njen izum. Lupkanjem prstiju o sto
jednostavno, kao od šale je pisala slova. Kako kaže, u početku će izum
morati da ima senzore na prstima, i male žice. Kasnije planira da sve
funcioniše bežično.

Za sada, prvobitna forma izuma biće prikazana na Tesla festu za mlade
istraživače, a potom će unaprediti uređaj.

Slepi i slabovidi ljuidi, prema rečima naše sagovornice, nemaju mnogo
načina za komuniciranje. Brajeva azbuka i napipavanje slova je jedan od
najstarijih.

Međutim, Brajeve tastature su velike, i ne mogu se nositi svuda.
Zahvaljujući Nevenom izumu svi će bez problema moći da kucaju poruke na
mobilnom telefonu.

Iako je sama došla na ovu ideju, mentor joj je profesorka sa fakulteta Lana
Popović Maneski.

Nevena je sama prijavila patent i nada se da će uređaj postati svetski
poznat, i da će olakšati živote ljudi širom sveta

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs