ljudska-prava

Savez-slepihMeđunarodni Dan ljudskih prava pruža nam mogućnost da proslavimo uspehe globalnog pokreta slepih i slabovidih koji sami zastupaju svoja prava, kao i da podignemo svest o preprekama u ostvarivanju tih prava, koje su, nažalost, još uvek tu. Ove godine posebno obeležavamo ovaj dan, jer ove godine počinje jednogodišnja kampanja Ujedinjenih nacija za obeležavanje pedesete godišnjice dva međunarodna sporazuma: Međunarodnog sporazuma o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Svetski savez slepih se zalaže za snažan međunarodni sistem ljudskih prava koji radi na odbrani prava za sve, posebno onih najranjivijih u svetu, uključujući slepe i slabovide. Zahvaljujući neumornom radu mnogih branilaca ljudskih prava (od kojih su mnogi i sami slepi ili slabovidi), stereotipi i stavovi o pravima i mogućnostima slepih i slabovidih su se popravili. Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom je delotvorno sredstvo za branioce prava osoba sa invaliditetom jer omogućava međunarodno zakonsku osnovu za “pomeranje gledanja na osobe sa invaliditetom kao na objekte milorđa… ka gledanju na osobe sa invaliditetom kao na subjekte sa pravima, koje su sposobne da traže ta prava i odlučuju o svom životu zasnovane na njihovom slobodnom mišljenju kao informisanih osoba i aktivne članove društva” (Sekretarijat UN za Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom).
Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom utvrđuje se prava ovih osoba, kao i dužnosti država-potpisnica za zaštitu i promovisanje tih prava. Nažalost, stigmatizacija i izolacija još su uvek prisutne, kao i potreba za neprekidnom odbranom ljudskih prava. Slepi i slabovidi se neprestano suočavaju sa značajnim i nepotrebnim preprekama za svoja ljudska prava. Nažalost, nepismenost i dalje ostaje glavna prepreka za slepe širom sveta, a nekih 7% knjiga u odgovarajućim formatima dostupno je u bogatijim zemljama, a taj procenat je u nekim zemljama u razvoju čak i niži i spušta se ka 1%. Ovo je ozbiljan problem, budući da je nepismenost stalna prepreka koja čoveka prati kroz ceo život, umanjujući mogućnost da on bude unosno zaposlen, da se brine za sebe i svoju porodicu i da postane angažovan građanin, pa u nekim slučajevima i rukovodilac u svojoj zajednici. Tu su i prepreke u zapošljavanju, uprkos brojnim društvenim i tehnološkim unapređenjima koja su se u raznim društvenim dešavala tokom proteklih 25 godina. Stope nezaposlenosti slepih i slabovidih i dalje su ostale visoke, od 70% u razvijenim zemljama, do preko 90% u nekim zemljama u razvoju.
Diskriminacija je takođe značajna prepreka za slepe roditelje, koji se još uvek suočavaju sa ozbiljnom opasnošću da im se oduzmu deca zbog pogrešnog mišljenja koje imaju neki zdravstveni radnici u pogledu sposobnosti slepih da odgajaju svoju decu.
U okviru sadašnjeg sistema ljudskih prava, svi slepi i slabovidi imaju zakonsko pravo na obrazovanje, zapošljavanje i porodicu. Kao vodeća međunarodna orghanizacija koja predstavlja osobe sa invaliditetom, mi radimo na pomoći našim članovima da utiču na svoje vlade kako bi primenjivale sve aspekte Kinvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, jer verujemo da će pravilna primena ove Konvencije smanjiti ove prepreke i stvoriti značajnu i pozitivnu razliku u životima slepih i slabovidih osoba.
Saznaćete više o ovoj Konvenciji ako posetite naš vebsajt skinete najčešća pitanja u vezi sa Konvencijom i instrumente stvorene da naši članovi bolje lobiraju kod svojih vlada u korist pravilnog sprovođenja Konvencije:
http://www.worldblindunion.org/English/our-work/our-priorities/Pages/un-convention.aspx

Svetski savez slepih je globalna organizacija koja predstavlja oko 285 miliona ljudi širom sveta koji su slepi ili slabovidi. Članovi su organizacije koje vode slepi ljudi i govore sami u svoje ime i organizacije za slepe, u preko 190 zemalja, kao i međunarodne organizacije koje rade u domenu oštećenja vida.
Za više informacija kontaktirajte:
Caitlin Reid
Communications Coordinator

Caitlin.Reid@wbu.ngo

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs