Seljak

Oni čitaoci koji su nedavno videli na Humanitarnom mostu potresne fotografije ostataka nekadašnjeg imanja porodice Petković, Vasilija i Gordane iz sela Zlot, nedaleko od Bora, suze i očaj na licu srpskih seljaka kojima je zbog nemara elektrodistribucije izgoreo u požaru sav trud i imetak stican četiri decenije, odmah su ponudili svoju pomoć.

Ipak, ono što je najviše pogodilo naše čitaoce bila je činjenica da sami Petkovići gladuju kako bi ostalo više hrane za preostale četiri spasene krave, koje tvrde neće prodati ni po cenu života.

Prvi prilog od 250 evra je poslao naš veliki donator S. P. iz Bad Homburga, a potom je na kućnu adresu Vestern unionom stigao dar od 100 evra kojeg je uputio naš čitalac Ramiz Karadža iz Danske, rodom iz Trebinja koji je nedavno pomogao i porodicu Curić iz Republike Srpske.

Posredstvom naše centrale iz Bad Filbela prebačen je i prilog od 100 evra humanog čitaoca Drage Skopljaka iz Raštata u Nemačkoj, koji je već prebačen porodici Petković, uz toplu poruku:

“Neka vam ovih 100 evra donese sreću u novoj godini, da ponovo izgradite kuću, i da sve što je bilo ružno zaboravite…”

– Sada smo sigurni da će naše krave da prežive, kupili smo dovoljno bala sena, a mi ostali ćemo se već nekako snaći. Zasukaćemo rukave i krenuti ispočetka. Hvala plemenitim ljudima koji su shvatili da je srpskom seljaku stoka i zemlja ponekad preča i od njega samog – poručio je domaćin Vasilije Petković, koji sada živi zajedno u pomoćnim prostorijama sa svojom familijom i stokom.


POZIV DONATORIMA
Ako želite da se uključite u neku od akcija Humanitarnog mosta, javite se na mejl adresu: hmost@frvesti.com. Dobićete adresu i broj telefona porodice kojoj želite da pomognete i dogovoriti se sa njima o načinu dostave donacije. Informacije možete da dobijete i od novinara Humanitarnog mosta na: +381 11 31 93 771 i +381 11 31 90 924.


 

Izvor: VESTI online

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs