Zahvaljuju sa osmehom: Dragana i Svetislav Nedeljković
Kakva je tajna veza između 14-godišnjeg bolesnog dečaka Svetislava Nedeljkovića iz Badovca, 24-godišnje Aleksandre Šabić iz Starog Grackog, kojoj se spasavao ovih dana očni vid, oboje žitelja Kosmeta, i Kola srpskih sestara Žene mironosice pri crkvi Sveti arhiđakon Stefan u Kizborou, koje su prikupile za bolesne i nemoćne u otadžbini 8.500 australijskih dolara, teško je odgonetnuti, ali ako kažemo: “Čudni su putevi Gospodnji”, mnogima će biti jasno kako je troje potpunih neznanaca podelilo ljubav i bez pogleda, ne susrevši se nikad u životu.
Zahvaljuju sa osmehom: Dragana i Svetislav Nedeljković
Zahvaljuju sa osmehom: Dragana i Svetislav Nedeljković

I dok su imena ovih mladih ljudi sa Kosova pominjali sveštenici na službama za zdravlje u dalekoj Australiji, novinari Humanitarnog mosta dobili su zadatak da ih pronađu i uruče svakom od njih po 500 dolara, kako bi se njihov hod po mukama olakšao.

Neznanci.2jpg
Marko i Aleksandra Šabić

Kroz moje oči
Akcija pod nazivom “Kroz moje oči,” za lečenje Aleksandre Šabić, bila je uspešna. Pet nevladinih organizacija iz Gračanice priredilo je humanitarno veče. Glavni učesnici su bili omladina i deca, istakao je Vladimir Živković, predsednik NVO Mlada aktivna Gračanica. Višak sredstava od 8.000 dinara Aleksandra je ustupila nepoznatom dečaku – Svetislavu Nedeljkoviću.

Svetislava i majku Draganu Nedeljković videli smo nasmejane 28. decembra u beogradskom Institutu za majku i dete na hematoonkološkom odeljenju, gde su doputovali na redovnu kontrolu. O prognanstvu iz Krajišta ne zbore ni reč, sreću zbog novog krova nad glavom u Badovcu od 48 kvadrata pomutila je jedino teška bolest. Dečaku je pre šest i po meseci dijagnostikovan maligni tumor u stomaku i dosad je pored hemoterapija i dva puta operisan.

Kod kuće ih čekaju otac Bojan, koji čisti odžake, baka Nadica, 12-godišnja sestra Svetlana i petogodišnji brat Mihajlo. Majci Dragani uručili smo 500 dolara, a ona je dvostruko srećna: zbog dobrih nalaza na kontroli i činjenice da su im pomogli nepoznati ljudi. “Verujete da ni ne znamo kako su nas otkrili, gde su pročitali o bolesti moga sina i našoj teškoj situaciji, ali hvala im od srca za sve molitve koje su izgovorili, jer mi se posle svega uzdamo u Boga”, kazala je Dragana Nedeljković.

Momci iz zavičaja
Kako bi pomogli malom Svetislavu, humanitarnu akciju prvi su pokrenuli momci iz kraja, Ivan Nedeljković i Marko Grujić, prikupili su 100.000 dinara, a onda se priključila i opština Gračanica.
Aleksandra Šabić, majka dvoje dece iz Starog Grackog, pojavila se 2. januara u beogradskom Dopisništvu “Vesti” u pratnji supruga Marka. Iako sa povezom preko desnog oka, raspoloženo nam je rekla:

“Evo, vi ste prvi koji me vidite nakon transplantacije rožnjače koja je obavljena u jednoj privatnoj beogradskoj klinici. Nadam se da je zahvat bio uspešan, što ćemo znati tek kada prođu tri meseca. Obolela sam još kao dete, a prvo presađivanje urađeno je 2008. godine. Sve je bilo u najboljem redu dok nisam rodila dvoje dece. Tada sam opet ostala u mraku. Zahvaljujući solidarnosti meštana centralnog Kosova prikupljeno je 3.000 evra, rožnjača je stigla iz Amerike i ja sam dobila hitan poziv da dođem u Beograd. Meni je pružena druga šansa i čvrsto verujem da će napori dobrih ljudi biti nagrađeni svetlošću u mom oku”, kaže Aleksandra, kojoj smo, takođe, predali 500 dolara iz Melburna. Sa ovim sredstvima će dolaziti na kontrolu, ali i kupiti poklone deci. Jer, kako reče, i jedno i drugo je vredno života.


POZIV DONATORIMA
Ako želite da se uključite u neku od akcija Humanitarnog mosta, javite se na mejl adresu: hmost@frvesti.com. Dobićete adresu i broj telefona porodice kojoj želite da pomognete i dogovoriti se sa njima o načinu dostave donacije. Informacije možete da dobijete i od novinara Humanitarnog mosta na: +381 11 31 93 771 i +381 11 31 90 924.


 

Izvor: VESTI online

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs