Aleksandar Milićević
U ime našeg dugogodišnjeg štićenika 44-godišnjeg Aleksandra Milićevića iz Valjeva koji godinama boluje od teške bolesti mijastenije gravis, i kome nema života bez leka “cellcept” od 250 miligrama, molimo humane zemljake da hitno pošalju ovaj medikament na Humanitarni most ili na kućnu adresu ovog bolesnika.
Aleksandar Milićević
Aleksandar Milićević

Apelujemo na čitaoce “Vesti”, prvenstveno iz Francuske, da se kao i uvek odazovu našoj molbi, kao i nekoliko puta dosad. Naime Aleksandar Milićević se trenutno nalazi u dosta ozbiljnom stanju na Neurološkoj klinici beogradskog KBC, jer mu se pogoršala osnovna bolest.

Njemu se ovog momenta menja krvna plazma, a kako smo saznali iz porodičnih krugova našeg štićenika, Aleksandar ovaj lek ne može da prima u bolnici, ukoliko ga sam ne obezbedi.


POZIV DONATORIMA
Ako želite da se uključite u neku od akcija Humanitarnog mosta, javite se na mejl adresu: hmost@frvesti.com. Dobićete adresu i broj telefona porodice kojoj želite da pomognete i dogovoriti se sa njima o načinu dostave donacije. Informacije možete da dobijete i od novinara Humanitarnog mosta na: +381 11 31 93 771 i +381 11 31 90 924.


Kao što je poznato, skromna familija Milićević nema više finansijskih izvora na koje bi mogla da se osloni i da kupi ovaj preparat čija je cena po kutiji oko 250 evra. Poznavajući naše čitaoce i plemenite zemljake iz Pariza, verujemo da će mu i ovoga puta obezbediti na vreme nužno potreban lek. Hvala unapred!

Kontakt adresa
Čitaoci “Vesti” koji eventualno imaju lek “cellcept” (mycophenolate mofetil) od 250 mg mogu da ga pošalju Aleksandru Milićeviću na adresu: Kneza Jovice br. 24/A, 14000 Valjevo, Srbija. Kontakt telefon: +381 14 232 391. Aleksandra možete da dobijete u bolnici, posle 15 časova na telefon: +381 60 023 23 91.

Izvor: VESTI online

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs