Pod sloganom “I ja se borim” obležen je Svetski dan dece obolele od raka. U Kragujevcu, kod Krsta realizovana je akcija sa ciljem pružanja podrške porodicama koje se bore sa ovim problemom.

Kampanju je u januaru pokrenulo Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka i do sada brojne ličnosti iz kulturnog i javnog života, ali i građani dali su doprinos u borbi protiv raka kod dece.

Volonteri, prijatelji i porodice simbolično su obeležili Svetski dan dece obolele od raka, druženjem, fotografisanjem, kupovinom balona i promotivnih artikala, kako bi pomogli izgradnju dečijeg hemato-onkološkog odeljenja u Nišu.

Sve ih povezuje dobra volja ili iskustvo u susretu sa ovom opakom bolešću, koja kada se pojavi kod dece, u svaku porodicu unosi prvo šok.

Zbog toga je potrebno mnogo energije, pribranosti, pravih informacija, kako bi lečenje bilo uspešno, priseća se Zorica Prodanović, majka devojčice Tamare, koja je uspela da pobedi rak limfnih žlezda.

Na tom putu do ozdravljenja dosta je pomoglo Nacionalno udurženje roditelja dece obolele od raka koje su 2003. osnovale porodice, lekari, medicinsko osoblje i volonteri. Zahvalnost je nemerljiva, a motiv neiscrpan: pomagati sada drugim porodicama i deci.

Rak je bolest koja potpuno menja način života obolelog deteta, roditelja, cele porodice. Cilj obeležavanja Svetskog dana je podizanje nivoa društvene svesti radi poboljšanja uslova lečenja i rehabilitacije obolele dece, pružanje materijalne i moralne pomoći mališanima i roditeljima.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od raka. Svake nedelje jedno izgubi borbu sa ovom bolešću. Tokom godine leči se više od 500 dece u 5 bolničkih ustanova u Beogradu, Nišu i Novom Sadu.

Najčešća maligna bolest dece je akutna leukemija. Iako uzroci pojave ove bolesti kod dece i dalje ostaju nepoznati, za sada jedino ohrabruje podatak da je u 70 odsto slučajeva kod dece, kancer izlečiv.

Izvor: RTK

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs