Na Sretenje pre 181 godinu u Kragujevcu su postavljeni temelji srpske državnosti, ali i kulture. Za kneza Miloša i njegovu svitu nakon zasedanja Sretenjske skupštine izvedena je predstava ”Fernando i Jarika” koju je priredio Joakim Vujić.

Petnaesti februar 1835. je datum osnivanja prvog pozorišta u Srbiji sa ove strane Save i Dunava. Sretenje je dan kragujevačkog Teatra.

Svečanost u Teatru prilika je za dodelu priznanja pozorišnim stvaraocima i prijateljima ove kuće. Statuetu ”Joakim Vujić”, najznačajnije priznanje koje Knjaževsko-srpski teatar dodeljuje od 1985. godine za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, dobila je prvakinja ovog Pozorišta Nada Jurišić.

Reč je o glumici koja, po oceni žirija ,gradi svoj umetnički put i svoji primerom potvrđuje da se značajna glumačka karijera, vredna pažnje, može izgraditi i van Beograda.

Joakimov prsten, za izuzetna umetnička ostvarenja, pripao je Ivani Vujić, rediteljki i profesoru Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.

Dobitnik medaljona sa likom Joakima, za podršku unapređenju rada Knjaževsko-srpskog teatra, je Kompanija Telekom Srbija. Godišnje nagrade dobili su glumci Miodrag Pejković, za ulogu dede Radeta u predstavi ”Bašta sljezove boje” i Jasmina Dimitrijević za naslovnu ulogu u predstavi ”Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera”, kao i garderoberka Dragica Ilić.

U čast godišnjice Teatra premijerno je izvedena predstava ”U stvari, teatar”. Reč je o prvom izvođenju duodrame Dragane Bošković u režiji Andree Lazić u kojoj igraju nagrađene glumice Nada Jurišić i Jasmina Dimitrijević. Prilika za raskošnu glumačku igru, jer ovaj komad se tiče tananih odnosa koji se u teatru pletu na sceni i iza nje.

U Galeriji ”Joakim” otvorena je izložba koja vodi kroz 18 decenija kragujevačkog Teatra, od vremena Joakima, Sterije i čiča Ilije Stanojevića do današnjih dana. Reč je o delu postavke koja je prošle godine, na 180. godišnjicu, pripremljena i premijerno prikazana u Muzeju pozorišne umetnosti u Beogradu.

Izvor: RTK

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs