Uskoro kod kuće: Nenad Jokić
Preostalo nam je da samo odbrojimo dane i sate kada će jedan dečačić da se vrati u otadžbinu, nesvestan da je dobio šest životnih bitaka! Nije malo za dete koje još ne zna ni kako se zove, ni zašto se rodilo drugačije od ostalih, ali srcem oseća da je mnogo ljudi proteklih meseci disalo istim dahom kao i on.
Uskoro kod kuće: Nenad Jokić
Uskoro kod kuće: Nenad Jokić

Mališan Nenad Jokić iz Poloma kod Bratunca, koji će početkom aprila napuniti dve godine, rođen je bez jednjaka. Nikad u svom kratkom životu nije osetio slast mleka, supice, čokolade, banane…, jer su ga lekari i roditelji veštački hranili putem sonde kako bi ga održali u životu.

Prvog dana dolaska na svet ova beba podvrgnuta je operaciji, a ubrzo su usledile još dve. Nakon pet bezuspešnih zahvata u Srpskoj i Srbiji, ova beba je konačno pre tri meseca stigla do Lila, grada u Francuskoj, iako je trebalo da bude operisana u Londonu.

Nažalost, cena ove delikatne medicinske intervencije u Engleskoj bila je previsoka čak i za ljude dobre volje koji su uspeli u kratkom roku da prikupe ocu Milivoju i majci Danijeli 52.700 evra. Svako je dao koliko je imao i mogao: i zemljaci iz dijaspore i sugrađani iz Republike Srpske i FBiH.


POZIV DONATORIMA
Ako želite da se uključite u neku od akcija Humanitarnog mosta, javite se na mejl adresu: hmost@frvesti.com. Dobićete adresu i broj telefona porodice kojoj želite da pomognete i dogovoriti se sa njima o načinu dostave donacije. Informacije možete da dobijete i od novinara Humanitarnog mosta na: +381 11 31 93 771 i +381 11 31 90 924.


U porodičnom domu Jokića, u selu Polom kod Bratunca, iščekuju se i dalje dobre vesti iz bolnice u francuskom gradu Lilu, gde je ovih dana, tačnije 29. januara, operisan mali Nenad.

“Operacija je trajala punih 12 časova, lekari su napravili novi jednjak i svi mi verujemo da je ovaj težak i bolan period iza nas. Pripreme su tokom protekla tri meseca bile veoma opsežne, mališan je podvrgnut brojnim pregledima, konsultacijama, i na kraju dok se nije dostigla određena kilaža, lekari nisu smeli da pristupe zahvatu. Sve vreme uz našeg sina bila je ne samo moja supruga Danijela, već i naši zemljaci iz Lila. I ne samo oni: gostoprimstvo u svojoj kući pružio im je otac Simeon, Francuz, pravoslavac, sveštenik SPC, koji je osnovao parohiju u Lilu. Vrata svoga stana otvorio je i za ljude u nevolji iz Republike Srpske i za mog sina Nenada – uzbuđeno priča otac Milivoje koji sa svojim drugim sinom troipogodišnjim Nikolom čeka povratak najdražih iz Lila.

Nezaposleni roditelji
Ako kažemo da su Milivoje i njegova supruga Danijela žitelji Republike Srpske bez posla, onda je tek razumljiva veličina humanosti koju su pokazali plemeniti ljudi. Milivoje je demobilisani borac što je radio u jednoj bratunačkoj fabrici, koja je propala kao i mnoge druge. Oboje su na birou. “Jedino sam se uzdao u ljude dobrog srca, pa zato čvrsto verujem da će Nenad biti uskoro sa nama, zdrav i spreman da zakorači u srećnije detinjstvo”, kaže otac kome ovi poslednji dani do ponovnog susreta sa porodicom nikako da prođu.

– Očekujemo da će 29. februara, ako sve bude bilo u redu, Danijela dobiti otpusno pismo i krenuti sa sinom Nenadom put Srbije. Ne mogu ni da vam kažem koliko mi srce igra od radosti ali i od zebnje da se ne desi nešto nepredviđeno. Jer sva sredstva koja smo imali, mi smo dali bolnici. Za putne karte i boravak do 29. februara podigao sam naknadno kredit kako bih obezbedio još nekoliko hiljada evra, ali to je bila kap u moru onog što su nam darovali humani ljudi širom sveta. Hvala im u Nenadovo, majčino i moje ime – poručuje Milivoje.

Izvor” VESTI online

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs