Mnogi imaju naviku da piju vodu tokom jela, međutim, nova istraživanja pokazuju da to nije zdravo i da donosi više štete nego koristi.

Voda

“Ispijanje vode tokom jela može da učini više štete nego koristi. Prevelika količina tečnosti tokom jela može da uzrokuje nadutost, probleme s probavom i spreči pravilnu apsorpciju hranjivih stvari”, rekla je nutricionistkinja Ali Miller.

Vodu, naime, ne bi trebalo piti barem pola sata pre i sat vremena nakon jela. Ukoliko ipak morate da je pijete, pijte manje gutljaje. Veći gutljaji i veća količina vode popijena za vreme jela može da razredi rezerve hlorovodonične kiseline u želucu, a ona je ključna za pravilnu razgradnju hrane.

Idealan pH želuca iznosi 1 do 2, a on pomaže razgradnji belančevina, podstiče opuštanje probavnih enzima, pomaže apsorpciji vitamina i pretvaranju hrane u rastvor, što olakšava probavu. Kako ne biste narušili ovaj proces, za vreme jela bilo bi dobro popiti maksimalno dva decilitra vode u malim gutljajima.

Ukoliko dodatno želite da popravite probavu, poradite na dužem žvakanju hrane, jedite kad ste opušteni i konzumirajte više gorkih i kiselih namirnica.”Te navike stimulišu žuč i protok enzima i tako stvaraju idealne uslove za razgradnju hrane i maksimalnu apsorpciju hranjivih stvari”, rekla je Miller.

Izvor: B92

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs