U okviru javnih radova na teritoriji Kragujevca ove godine biće angažovano ukupno 49 lica, od kojih 7 sa invaliditetom, na vremenski period od četiri meseca. Nadoknada na mesečnom nivou bez obzira na stručnu spremu je 18 000 dinara uz dodatnu cenu prevoza.

Posao

Na šestoj sednici Gradskog saveta za zapošljavanje danas održanoj u zgradi Gradske uprave, članovi saveta su nakon usvojenih dnevnog reda i zapisnika sa prethodne sednice razmatrali i usvojili predloge dva projekta za javne radove kojima će lokalna samouprava aplicirati po konkursu Nacionalne službe za zapošljavanje.

Pred članovima saveta na sednici našla su se dva predloga projekta za sprovođenje javnih radova u 2016. godini sa ciljem održavanja i obnavljanja javne infrastrukture. Predloge projekta predstavila je Nataša Pešić Radosavljević, načelnica Gradske uprave za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj, istučući da se lokalna samouprava i resorna gradska uprava zbog pozitivnih iskustava u realizaciji javnih radova iz prethodnog perioda, ponovo opredelila za isti cilj.

Projektima su obuhvaćena i lica sa invaliditetom. Projekti u trajanju od četiri meseca uključuju ukupno 49 lica od kojih je sedam sa invaliditetom. Mesečna nadoknada bez obzira na stručnu spremu je 18000 dinara uz dodatnu cenu prevoza i utvrđena je u skladu sa zakonom i Nacionalnim akcionim planom za zapošljavanje. Prema predlogu, vrednosti projekata za javne radove su 5.422.013,52 dinara za nezaposlena lica, odnosno 900.668,92 dinara za lica sa invaliditetom.

S obzirom na to da su odobrene kvote i finansijska sredstva za ostala nezaposlena lica za čitavu Šumadiju oko 100 lica a za invalidna lica oko 190, preporuka Nacionalne službe za zapošljavanje je prekomponovanje javnih radova koji će uključivati veći broj angažovanih lica sa invaliditetom. Konkurs Nacionalne službe za zapošljavanje završava se u petak, 18. marta.

Izvor: ikragujevevac

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs