Skoro 50 volontera učestvovalo je u velikoj građanskoj akciji čišćenja Metino Brdo u okviru nacionalne kampanje „Zavrni rukave“, tokom koje je prikupljeno oko 30 džakova smeća i velika količina kabastog otpada.

Akcija je trajala od 10 do 12 časova, a očišćeni su:

  • padina Metinog Brda
  • deo od početka „Staze Josifa Pančića“ do ambulante u Čegarskoj ulici
  • staza celom dužinom do spomenika Radoje Raka Ljutovac
  • plato oko spomenika
  • košarkaški teren
  • prostor oko spomenika Talac
  • okolne zelene površine

Sav prikupljeni otpad preuzelo je JKP Šumadija.

Veliki odziv građana i podrška zajednice

Akciju je koordiniralo udruženje PRVI PRVI NA SKALI, koje od 2021. godine organizuje aktivnosti uređenja ovog prostora.

U akciji su učestvovali:

  • meštani Metinog Brda
  • građani iz drugih delova Kragujevac
  • porodice sa decom
  • učenici i studenti
  • profesori i naučnici

Dva dana pre akcije izvršeno je košenje najvećeg dela javne površine, što je omogućilo bezbedno čišćenje terena.

Metino Brdo kao prostor za rekreaciju i kulturno nasleđe

Metino Brdo predstavlja jedan od najlepših vidikovaca u gradu, na 252 metra nadmorske visine, sa pogledom na naselja:

  • Filip Kljajić
  • Pivara
  • Beloševac

Građani ističu da lokacija ima veliki potencijal za:

  • šetnju
  • rekreaciju
  • sport
  • druženje

Istovremeno, Metino Brdo ima značaj i kao zaštićeno kulturno nasleđe i deo razvojnih ciljeva grada do 2031. godine.

Građani traže redovno održavanje

Udruženje PRVI PRVI NA SKALI navodi da problem predstavlja činjenica da Metino Brdo nije uključeno u godišnji Program komunalnog održavanja.

Zbog toga će ponovo predložiti da se ova lokacija uvrsti u budžet za 2027. godinu kako bi održavanje postalo redovno.

Predlozi za dalje uređenje prostora

Kako bi se prostor dodatno unapredio, predloženi su:

  • izgradnja parkovskog prostora iza Doma zdravlja
  • asfaltiranje ulica Nikole Maratovića i Raše Plaovića
  • postavljanje javne rasvete

Napredak od 2021. godine

Od 2021. godine ostvareni su značajni pomaci:

  • uklonjeno više od 10 tona otpada
  • suzbijene divlje deponije
  • uvedeno redovnije košenje
  • postavljen video nadzor
  • formirana „Staza Josifa Pančića“
  • posađeno 30 stabala drveća

„Staza Josifa Pančića“ posvećena je čuvenom srpskom naučniku Josif Pančić, koji je upravo na Metinom Brdu 1874. godine pronašao kragujevački slez.

Na info-tabli nalazi se i njegova poruka:

„Tek dubokim poznavanjem i proučavanjem prirode naše zemlje pokazaćete koliko volite i poštujete svoju otadžbinu.“

Podrška akciji

Akciju su podržali:

  • Ekostar Pak
  • TP Morava
  • lokalna ambulanta
  • gradska apoteka
  • pekara
  • brojni mediji

PROPUSTILI STE

Izložba ”Svetozar Marković – Svetionik slobode ” u Istorijskom arhivu Šumadije 9. septembar 2026. Povodom 180 godina od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti srpske političke i društvene misli 19. veka, u Istorijskom arhivu Šumadije u Kragujevcu otvorena je izložba „Svetozar Marković (1846–1875) – Svetionik slobode”, autora Slavka Stepanovića i koautorke dr Kristine Jorgić Stepanović.. Prostor Istorijskog arhiva Šumadije postaje sve atraktivnije mesto za kulturne događaje u Kragujevcu, naročito kroz teme koje obrađuju našu bogatu istoriju i arhivsku građu, istakla je Ana Petrović Jelić, članica Gradskog veća za kulturu. Svetozar Marković je izuzetno važno ime za naš grad. Izložba posvećena njegovom liku i delu predstavlja zanimljive istorijske činjenice na veoma prijemčiv način svim posetiocima, dodala je ona i pozvala građane da dođu i pogledaju izložbu ali i prosvetne radnike da svoje đake upoznaju sa svestranim stvaralaštvom čoveka koji je ostavio dubok trag u istoriji Kragujevca i Srbije. Koautorka izložbe, dr Kristina Jorgić Stepanović, navela je da je Marković bio publicista, mislilac i književni kritičar čije su ideje bile ispred njegovog vremena, ali pre svega čovek čije su ideje bile daleko ispred njegovog vremena i koji je ostavio neizbrisiv trag u našem društvu, objašnjava ona, izrazivši zahvalnost Istorijskom arhivu Šumadije za podršku u realizaciji dokumentarne izložbe povodom značajnog jubileja. Iako dobro poznat široj javnosti, naš cilj je bio da kroz arhivsku građu, prepiske, fotografije i dokumenata pružimo novo čitanje njegovih tekstova, osvetlimo njegov boravak u Kragujevcu, kao i najvažnije događaje iz njegovog života. Marković je pisao u 19. veku, ali su pitanja koja je otvarao, poput socijalne pravde, obrazovanja i položaja žena u tadašnjem srpskom društvu, aktuelna i danas. Ova postavka nudi priliku da kroz sagledavanje njegovog rada i savremenika tog doba preispitamo koliko smo kao društvo napredovali, a koliko toga od njega i dalje možemo da naučimo, rekla je koautorka dr Jorgić Stepanović. Jubilej predstavlja priliku da se podsetimo velikana naše istorije, ali i vrednosti za koje se borio, kaže direktorka Istorijskog arhiva Šumadije, Jovana Elez, istakavši da je arhiv mesto susreta sa prošlošću, ali i mesto razgovora o sadašnjosti. Naš zadatak je da arhivsku građu učinimo dostupnom, razumljivom i živom i da kroz ovakve izložbe podstaknemo ljude da razmišljaju o tome ko su, odakle dolaze, šta su nasledili i koje vrednosti žele da prenesu na generacije koje dolaze, rekla je ona i zahvalila Gradu i Ministarstvu kulture na podršci u realizaciji projekta. Izvor.gradkragujevac.rs