Gost emisije: dr prof. Snežana Simić, profesorka na Prirodno – matematičkom fakultetu u Kragujevcu, odsek za biologiju i ekologiju.
Na početku emisije Snežana Simić je istakla razliku između ekologije i zaštite životne sredine, istakavši da se često ti pojmovi mešaju.«Ekologija je nauka koja proučava odnos živih bića i životne sredine u kojoj žive. Zaštita životne sredine je stručna oblast koja se bavi načinima unapređenja i zaštite životne sredine.»
U daljem izlaganju osvrnula se na značaj očuvanja životne sredine koja direktno utiče na zdravlje ljudi, imajući u vidu zagađenje vode, vazduha, zemljišta. Ugrožavanje biljnog i životinjskog sveta, na različite načine, negativno utiče na zdravlje njudi imajući u vidu da je to osnovni resurs i potreba, kada je u pitanju hrana i funkcionisanje ljudskog života. Posebno se osvrnula na izraženu potrebu za edukacijom od malih nogu.
U Kragujevcu ima 26 zabeleženih divljih deponija. Ako se tome dodaju i one u prigradskim i seoskim sredinama, broj divljih deponija je mnogo veći. dr Snežana Simić smatra, da se samo doslednom kaznenom politikom, može stati na put neodgovornim i nesavesnim građanima, koji stvaraju divlje deponije.
Kragujevac kao jedan od većih gradova, prema svojoj veličini ima relativno mali broj vodenih eko sistema, posebno tekućih eko sistema. «Imamo reke koje zapravo i nisu reke, nego kanali otpadnih voda. To mislim na reku Lepenicu, Uglješnicu i delimično na reku Ždraljicu. Ona je donekle u gornjem toku i dobrog kvaliteta,» naglasila je dr Snežana Simić.
«Što se tiče stajaćih voda tu je situacija sasvim različita.
Najveća vodena akumulacija (Jezero Gruža), iz kojeg se skoro 70% stanovnika Kragujevca snabdeva vodom za piće, formirano je na reci Gruži. Oko jezera nalaze se sela sa velikim poljoprivrednim površinama na kojima se gaje različite povrtarske i voćarske kulture.To predstavlja jedan od najznačajnijih faktora za ugrožavanje kvaliteta vode. Koriste se različita hemijska sredstva i velika količina vode iz jezera za navodnjavanje. To je veliki atak na količinu i na sam kvalitet vode, pogotovo kod velikih padavina koje spiraju hemikalije u jezero.
Osim toga i divlja gradnja stambenih objekata u prvoj zoni sanitarne zaštite, bez odgovarajuće kanalizacione mreže dodatno kontaminira vodu Gružanskog jezera.
Vode jezera Šumarice
U proteklih nekoliko godina u jezero Šumarice ulivaju se otpadne vode iz naselja koje se nalazi poviše jezera, a dodatno se uliva još nekoliko potoka u kojima se nalazi kanalizaciona voda nepoznatog porekla.Preko tih potoka imamo ozbiljno zagađenje jezera Šumarice, povremeno cvetanje cijano bakterija.
Jezero Bubanj
Jezero Bubanj je specifično, zato što je staro, eutrofno jezero sa dosta mulja, iako nema zagađivača. To je jedan barsko jezerski sitem kod kojeg se povremeno javlja cvetanje, ali istraživanja su pokazala da nema toksičnih cijano bakterija, da je jezero u ravnoteži i održava se samo.
Grošničko jezero
Grošničko jezero spada u najstarije akumulacije u Srbiji. Brana je napravljena 1938. god. Može se reći da je kvalitet vode u tom jezeru sasvim zadovoljavajući. Napravljeno je daleko od naselja, nema poljoprivrednih površina, okruženo je šumom i zadržalo je odgovarajući kvalitet vode, uprkos starosti.