Srčani zastoj je vodeći uzrok smrti u svetu i kod nas. S obzirom da se obično dešava u kućnim uslovima ili na javnom mestu, stepen preživljavanja zavisi od pružene pomoći na licu mesta.
Zato je važno da se građani kao i zaposleni u javnim službama obuče da u takvm slučajevima pruže mere osnovne životne potpore, rečeno je danas u Zavodu za htinu medicinsku pomoć gde je obeležen Evrpski dan – pokrenimo srce.
Kragujevački Zavod za hitnu medicinsku pomoć uključen je u Evropski program Eureka jedan, studiju, koja prati i analizira slučajeve srčanog zastoja, posebno van bolničkih uslova.
U Kragujevcu 14 odsto srčanih zastoja se desi na javnim mestima, ostatak u kućnim uslovima. Lekare zabrinjava i podatak da je jedna petina obuhvata populaciju mlađih od 60 godina, a jedan slučaj je zabeležen kod pacijenta od 20 godina.
Obuka građana i zdravstvenih radnika za rano prepoznavanje i započinjanje mera životne potpore omogućava da se poveća stepen preživljavanja osobe koja doživi srčani zastoj.
Lekari Hitne pomoći u Kragujevcu rade na edukaciji zaposlenih posebno u javnim službama o pružanju mera životne potpore osobama koje dožive srčani zastoj, pa su ove godine obuku prošli zaposleni u Ustanovi za decu i Vodovodu.
Cilj je da se na javnim mestima postave i defibrilatori, aparati koji pomažu tokom pružanja prve pomoći.
Izvor: RTK