“Vodite računa o istoriji bolesti u vašoj porodici. Poštedite svoje srce preteranog fizičkog naprezanja, baš kao i preteranog mirovanja. Poštedite ga stresa i nemojte zaboraviti da srce nikad ne prestaje da radi, pa mu je miran san neophodan”, poručuje za B92.net kardiolog Nada Macura na Svetski dan srca.

Tim povodom u gradovima širom Srbije danas će biti organizovana besplatna savetovališta o simptomima i prevenciji bolesti srca i krvnih sudova. Fokus je na mlađima od 50 godina, jer je među njima sve više karidiovaskularnih pacijenata.

Macura kaže da na srce moramo misliti svih 365 dana u godini i da nikako ne smemo da zaboravljamo na faktore rizika od oboljevanja.

“Koliko je moguće da snižavamo ukupan holesterol, da vodimo računa i o dobrom i o lošem holesterolu. Promenite svoje nezdrave navike poput previše sedenja i prošetajte posle svakog obroka bar 15 minuta. Tako zadovoljavamo osnovne potrebe za kretanjem obzirom, pokrenemo mišiće koji pritiskaju krvene sudove i omogućavaju da se krv iz nogu vraća ka srcu. Naravno, postoji i sila gravitacije, ali je vraćanje krvi svakako teže kod gojaznih ljudi i starijih osoba”, rekla je doktorka.

Ona podrazumeva zdravu ishranu sa mnogo voća i povrća, ribe, mlečnim proizvodima i čajevima koji detoksikuju organizam.

“Dovoljno sna je jako bitno za srce, kao što ga moramo oslobodti i preteranog fizickog naprezanja i stresa. Stres koji doživimo tokom dana, pogotovo povišenje arterijskog kvrnog pritiska naročito kod starijih osoba koje imaju promene na krvnim sudovima, mogu dovesti do infarkta miokarda. Noćno spavanje je bitno, a ne promena ritma noć za dan. Tako odmaramo srce i osposobljavamo da kuca”, navela je Macura.

Ona posebno ističe da moramo voditi računa o porodičnoj anamnezi, odnosno od čega nam boluju roditelji, braća, sestre i najbliža rodbina, kao i da svako treba da ide na redovne preventivne preglede.

“Raditi osnovne biohemijske analize, EKG i ultrazvuk srca. Bitno je i voditi računa o malim sitnim krvnim sudovima, koje dijabetes napada. Voditi računa o šećerima u krvi jer od toga stradaju mali krvni sudovi. Nemojte pušiti i šetajte što više”, savetuje doktorka.

Ona je posebno ukazala da ne valja ni kad se čovek preforsira fizičkim naporom.

“Kod sportista su sve prisutniji smrtni slučajevi. Treba voditi računa ukoliko postoji srčana mana i ići na kontrole. Ne baviti se sportom ukoliko imate problem sa srcem. Ti kompetitivni sportovi koji traže rezultate, nemojte prikrivati tegobe. Idite na preglede i obezbedite sebi smiren život”, rekla je Macura.

U našoj zemlji svakog dana umre 147 osoba, a prošle godine 53.668 osoba je umrlo od bolesti srca i krvnih sudova. Srbija je po tom broju treća u svetu, posle Rusije i Ukrajine.

Izvor: B92