O pregledu sadašnjeg stanja istraživanja, gajenja i korišćenja genetički modifikovanih biljaka u svetu kao i globalnim problemima koji nastaju ili koji će nastati njihovim gajenjem u narednom periodu govorio je akademik Vaskrsija Janjić na tribini koju je organizovalo Srpsko biološko društvo Stevan Jakovljević iz Kragujevca.
Kada su počele da se gaje genetski modifikovane biljke, bilo je posejano oko milion i 700 hiljada hektara.
Danas je ta površina povećana sto puta.
Cilj organizatora proizvodnje je da se modifikovane biljke gaje na prostorima gde je netaknuta priroda.Gaji se do pet biljaka, a najviše soja, kukuruz, pirinač, pamuk.
Rizici vezani za upotrebu hrane od genetički modifikovanih organizama nisu u potpunosti poznati i do detalja razjašnjeni.
To je eksperiment koji će stalno trajati a nikad neće biti završen.
Mi imamo naše biljke i izvorne sorte i druge biljke koje možemo bez problema gajiti, a ovako bi postali zavisni, s jedne strane od sorte a sa druge od preparata.
Jedno je sigurno, u Srbiji nije potrebna GMO hrana jer se hrana dosta baca, postoji i veliki procenat neobrađenih površina, a sve manje ljudi živi na selu.
Izvor: RTK